Balkoni
Balkon je konstrukcijski povezan sa spratom plafonom .
Prilikom modernizacije stambenih objekata ali i na novogradnjama se koriste slobodno stojeće balkonske konstrukcije, koje su formirane na pojedinačnim temeljima te preko svojih tačaka sidrenja ne zahtevaju zahvate u postojeću supstancu objekta .
Prednost leži u izbegavanju toplotnih mostova . Osim mogućnosti naknadne izgradnje , ti slobodno stojeći balkoni se zajedno sa gotovim balkonima koriste i kao zamena za balkone kojima je neophodna sanacija .
Balkon ili lođa moraju imati dubinu od najmanje 1,60 m , jer inače nije moguće postavljanje nameštaja . Za balkonski nameštaj je potrebno planirati mesto za odlaganje . Balkonska vrata moraju imati širinu od najmanje 90 cm . Balkonska vrata imaju bravu koja se zaključava sa sigurnosnom polugom kao zaštitom od moguće provale . Tlo balkona ima zaptivnu zaštitu od prodora vode te uvek mali nagib za odvođenje preko krovnih žlebova , žlebova za kišnicu .
Odgovarajuće podne obloge su : keramičke pločice , ploče od klinkera , prirodni kamen otporan na mraz , obloge od plastike otporne na atmosferske uticaje , habanje i UV zračenje ili tepih - obloge . Uz električno podno grejanje balkon se može koristiti i u hladnijim danima .
Gotovi balkoni
Samonosivi balkonski sistemi , uglavnom kao drvene , aluminijumske ili čelične konstrukcije , za novogradnje ali i za naknadnu montažu na postojeće objekte ili kao zamena za stare balkone , koji zahtevaju sanaciju , i ne ispunjavaju noseću funkciju . Fiksiranje se vrši prema lokalnim odredbama ili na spoljni zid , na vertikalne noseće profile ili na spratne plafone .
Balkonski istaci
Balkonski istak predstavlja zaštitu od pada , pogleda i od vremenskih uticaja , sastoji se od prolazne ploče ( od armiranog betona , zida , staklene opeke , akrilnog stakla ) . Balkonska ograda ostavlja slobodni prostor između prečki , kao i balkonska rešetka ( od pocinkovanih profila želejznih ) . Najmanja visina zaštite utvrđuje se prema lokalnim građevinskim propisima , maksimalni razmak između profila ograde odnosno rešetke sme iznositi 14 cm , na primer da ne može proći dečija glava . Kao zaštita od vetra se na balkonima sme koristiti sigurnosno staklo.
Izolacija balkona
Konzolni balkonski plafoni zimi deluju kao toplotni mostovi , oni izvode toplotu iz kuće . Na novogradnjama se to sprečava ugradnjom elemenata balkonske izolacije , koji razdvajaju balkon od tople kuće.
Balkon je konstrukcijski povezan sa spratom plafonom .
Prilikom modernizacije stambenih objekata ali i na novogradnjama se koriste slobodno stojeće balkonske konstrukcije, koje su formirane na pojedinačnim temeljima te preko svojih tačaka sidrenja ne zahtevaju zahvate u postojeću supstancu objekta .
Prednost leži u izbegavanju toplotnih mostova . Osim mogućnosti naknadne izgradnje , ti slobodno stojeći balkoni se zajedno sa gotovim balkonima koriste i kao zamena za balkone kojima je neophodna sanacija .
Balkon ili lođa moraju imati dubinu od najmanje 1,60 m , jer inače nije moguće postavljanje nameštaja . Za balkonski nameštaj je potrebno planirati mesto za odlaganje . Balkonska vrata moraju imati širinu od najmanje 90 cm . Balkonska vrata imaju bravu koja se zaključava sa sigurnosnom polugom kao zaštitom od moguće provale . Tlo balkona ima zaptivnu zaštitu od prodora vode te uvek mali nagib za odvođenje preko krovnih žlebova , žlebova za kišnicu .
Odgovarajuće podne obloge su : keramičke pločice , ploče od klinkera , prirodni kamen otporan na mraz , obloge od plastike otporne na atmosferske uticaje , habanje i UV zračenje ili tepih - obloge . Uz električno podno grejanje balkon se može koristiti i u hladnijim danima .
Gotovi balkoni
Samonosivi balkonski sistemi , uglavnom kao drvene , aluminijumske ili čelične konstrukcije , za novogradnje ali i za naknadnu montažu na postojeće objekte ili kao zamena za stare balkone , koji zahtevaju sanaciju , i ne ispunjavaju noseću funkciju . Fiksiranje se vrši prema lokalnim odredbama ili na spoljni zid , na vertikalne noseće profile ili na spratne plafone .
Balkonski istaci
Balkonski istak predstavlja zaštitu od pada , pogleda i od vremenskih uticaja , sastoji se od prolazne ploče ( od armiranog betona , zida , staklene opeke , akrilnog stakla ) . Balkonska ograda ostavlja slobodni prostor između prečki , kao i balkonska rešetka ( od pocinkovanih profila želejznih ) . Najmanja visina zaštite utvrđuje se prema lokalnim građevinskim propisima , maksimalni razmak između profila ograde odnosno rešetke sme iznositi 14 cm , na primer da ne može proći dečija glava . Kao zaštita od vetra se na balkonima sme koristiti sigurnosno staklo.
Izolacija balkona
Konzolni balkonski plafoni zimi deluju kao toplotni mostovi , oni izvode toplotu iz kuće . Na novogradnjama se to sprečava ugradnjom elemenata balkonske izolacije , koji razdvajaju balkon od tople kuće.